O GIS-u

Opšte o GIS-u:

Postoje različite definicije geografskih informacionih sistema (GIS). Tako Longli i dr. u knjizi Geographic Information Systems and Science navode neke od GIS definicija. Opšta definicija bi bila: “skladište (engl. Container) karata u digitalnom obliku”, kod planera GIS se definiše kao: “kompjuterizovani alat za obradu geografskih podataka”. Kod menadžera, GIS bi bio: “sistem pomoći kod donošenja odluka”, za istraživače i naučnike GIS je: “alat za otkrivanje nevidljivih veza i odnosa u geografskim informacijama”, dok je GIS za GIS operatere: “alat za izvršavanje operacija na geografskim podacima koje bi bile preskupe ili previše netačne ako bi se obavljale ručno”.

Jedna od uopštenih i opšteprihvaćenih definicija GIS-a glasi: sistem softvera, hardvera, korisnika i podataka, koji služi za prikupljanje, skladištenje, upravljanje, obradu, analizu, vizuelizaciju i dijeljenje prostornih podataka.

Sve što se događa oko nas ima prostornu i vremensku komponentu. Za svako prostorno istraživanje, bilo da je ono vezano za neku pojavu, proces, objekat ili lokaciju,  informacija o prostoru ili mjestu događaja je ključna za sagledavanje i rješavanje problema istraživanja. GIS je posebna vrsta informacione tehnologije koja nam može pomoći da razumjemo veze koje se odnose na “šta”, “kada”, “kako”,“zašto” i “gdje” se događa u prostoru. GIS nam omogućava da na optimalan način sagledamo prostorne strukture, fenomene i procese, te na taj način dobijemo kvalitetne informacije koje će nam omogućiti efikasno upravljanje nad strukturama, fenomenima i procesima u smislu podrške u procesu odlučivanja.

Kroz GIS se obrađuju prostorni podaci. Prostorni podaci su informacije povezane sa lokacijom, odnosno prostornim položajem. Oni nam daju informacije o lokacijama i položaju geografskih karakteristika i vezama između njih. Prostorni podaci se odnose na stvarne geografske objekte od interesa, kao što su: jezera, rijeke, države, objekti, ulice i sl. Pored njihove lokacije, svaki od tih objekata posjeduje osobine od interesa ili atribute, kao što su npr: naziv,  dubina, broj stanovnika i sl. GIS održava, ažurira prostorne i atributne podatke, zatim dopušta da se poveže više vrsta podataka kako bi zajedno proizveli informaciju i olakšali analizu. Svi podaci u GIS-u povezani su sa prostornom referencom. Druge baze podataka mogu da sadrže lokacione informacije (adrese ulica, grad, država i sl.), dok GIS baza podataka koristi georeference kao primarno sredstvo za skladištenje i pristup informacijama.

Prema namjeni, sistemskoj arhitekturi i tipu softvera može se izdvojiti nekoliko tipova GIS-a:

  • Desktop GIS
  • WEB GIS
  • Mobilni GIS
  • Razvojni GIS

Arhitektura jednog kompletnog geografskog informacionog sistema trebala bi da uključuje sve segmente GIS-a, kao što su: DBMS (Data Base Managment Systems) za skladištenje i upravljanje prostornim podacima, GIS server za djeljenje prostornih podataka, WEB server za prikaz podataka preko WEB GIS aplikacija, katalog metapodataka, WEB GIS aplikacije, mobilne aplikacije, desktop radne jedinice. Kod uspostave GIS sistema mora se voditi računa o primjeni standarda, kao što su OGC standardi. Radi interoperabilnosti sistem mora biti dizajniran i razvijen poštujući i određene direktive, kao što je INSPIRE direktiva EU.

gis_arhitektura

Primjer GIS arhitekture.

Kada je GIS u pitanju danas je posebno postala aktuela problematika uspostave infrastruktura prostornih podataka. Stvaranje infrastruktura prostornih podataka (Spatial Data Infrastructures – SDI) već dugo je vizija ljudi koji se bave prostornim podacima. Postoji više shvatanja i definicija o tome šta je to infrastruktura prostornih podataka (IPP). Uopšteno, infrastrukturu prostornih podataka čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućavaju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih (Nebert 2001). Infrastruktura prostornih podataka osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu na svim društvenim nivoima: u državnoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru i društvu u cjelini.

Neke prednosti korišćenja GIS-a:

  • Smanjenje troškova kroz povećanje efikasnosti – sistem se koristi da poboljša, unaprijedi i ubrza svakodnevne aktivnosti vezane za održavanja, upravljanje i planiranje. Implementacijom GIS-a mogu se ostvariti velike uštede u okviru operativnih troškova funkcionisanja organizacije.
  • Unapređuje komunikaciju – vizualizacija i geografska karta pomažu prilikom objašnjavanja i razumijevanja situacije, što dovodi do kvalitetnije i efikasnije komunikacije između različitih ustanova, organizacija, disciplina, stručnih oblasti, javnosti i timova.
  • Efikasnije upravljanje prostornim resursima – sistem je potreban kako bi se razumjelo šta se dešava i šta će se desiti u prostoru.
  • Integracija i čuvanje podataka – poslovni subjekti ili organizacije imaju potrebu za upravljanjem i skladištenjem prostornih podataka. GIS funkcije za upravljanje podacima omogućavaju administraciju nad podacima uz pomoć grupe alata namijenjenih za manipulisanje, skladištenje, čuvanje i dijeljenje prostornih podataka.
  • Efikasnije i kvalitetnije odlučivanje – u procesu analize, upravljanja i planiranja, donošenje ispravne i kvalitetne odluke je osjetljiv i mukotrpan proces kojem može pomoći  primjena GIS-a s ciljem kreiranja idejnog riješenja problema, formulisanja, donošenja i implementacije najkvalitetnije odluke.

Funkcije GIS-a:

U literaturi je zastupljena različita podjela funkcija GIS-a. Podjela GIS funkcija koja slijedi logičan red u analizi prostornih podataka:

  • prikupljanje
  • unos
  • provjera i uređivanje
  • skladištenje i struktuiranje
  • restruktuiranje
  • generalizacija
  • transformacija
  • upiti
  • analize
  • prezentacija

Primjena GIS tehnologija:

Primjeri primjene GIS-a.